Da biste u mirovini uživali bez stresa i potrebe da se oslanjate na druge potrebno je pametno planirati danas. U novom semestru „Financija 101“ naglasak stavljamo na mirovinsku pismenost. Educirajte se o ključnim mirovinskim pojmovima koji će vam pomoći u pravovremenom planiranju financijski stabilnijeg života u kasnijoj dobi.
Na vaša pitanja odgovara dr. sc. Dajana Barbić, izvanredna profesorica s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i stručna mentorica projekta Financije 101, mala škola financijske pismenosti.
Mirovinska pismenost dio je šire financijske pismenosti i preduvjet je za donošenje odgovarajućih financijskih odluka o mirovini.
Jednog dana kad se umirove, 2/3 građana računa da će živjeti od primanja iz 1. mirovinskog stupa. Na 2. stup oslanja se 45% današnjih zaposlenika, a 3. stup kao izvor financiranja navodi tek 10% građana.
Građani se nadaju mirovinu iz obveznog mirovinskog sustava dopuniti prodajom imovine, radom u mirovini te računaju na pomoć supružnika, djece ili drugih članova obitelji.
Budući umirovljenici smatraju da bi im mjesečna primanja nakon umirovljenja trebala iznositi između 660 i 930 eura, što je gotovo dvostruko veći iznos od trenutačne prosječne mirovine.
Trećina građana štedi čuvanjem novca u kući ili novčaniku, a samo šestina ih uplaćuje na štedni račun. Stanovnici Sjeverne Hrvatske i Dalmacije štede rjeđe od ostalih.
Čak 78% studenata zainteresirano je za poboljšanje vlastite financijske i mirovinske pismenosti, a njih 81% planira odvajati dio dohotka za dugoročnu štednju kad se zaposle.
Ne. Uplata 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće na osobni račun u obveznome mirovinskom fondu individualna je kapitalizirana štednja koja se ne koristi za isplatu sadašnjih mirovina. Riječ je o vašoj osobnoj imovini jer se uplaćena sredstva prikupljaju na osobnom računu svakog člana obveznog mirovinskog fonda. Mirovine sadašnjih umirovljenika isplaćuju se iz prvog stupa, koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti.
Informativni izračun mirovine iz prvog stupa možete besplatno zatražiti preko sustava e-Građani, kojim ulazite na korisničke stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Izračun možete zatražiti i u područnom uredu HZMO-a, a to će vas stajati 9,29 eura. Mirovine iz drugog stupa isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva.
Uplata mirovinskih doprinosa ne prekida se tijekom bolovanja. Za bolovanja do 42 dana mirovinske doprinose uplaćuje poslodavac, a za ona dulja od 42 dana uplatu mirovinskih doprinosa preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ako ste ostali bez posla i plaće, sve dok ne nađete novi posao, nemate obvezu uplate mirovinskih doprinosa. Sva do tada prikupljena sredstva ostaju na vašem osobnom računu u obveznome mirovinskom fondu i cilj fonda je ostvarivati prinose na taj novac. Kad se ponovno zaposlite, novi poslodavac nastavlja uplaćivati mirovinske doprinose. Doprinos za drugi stup uplaćuje na osobni račun u obveznome mirovinskom fondu koji ste prije izabrali.
Svi mogu štedjeti kad i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih za dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda.
Novac koji je iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova prebačen u mirovinsko osiguravajuće društvo, to društvo dalje investira s ciljem ostvarivanja prinosa. Ulaže ga u financijsku imovinu kao što su obveznice, dionice i udjeli u investicijskim fondovima.
POWERED BY:
Sadržaj je dio „Financijske pismenosti“ Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). U kampanji su korištene informacije iz istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2023. Hanfa/HNB; "Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu", 2021./2022., Ekonomski fakultet/UMFO te sa stranice www.mirovinskifondovi.hr
