LEKCIJA 3
NA POLA PUTA DO MIROVINE
Kad razmišljamo o mirovini, često se zamišljamo kako bezbrižno uživamo u čistom planinskom zraku
ili krstarimo Mediteranom. Međutim, bez adekvatnog plana teško da se možete nadati sličnom
scenariju. Bez obzira na svoju životnu dob i godine radnog staža, analizirajte svoje mirovinske
opcije i kreirajte strategiju koja će vam osigurati stabilnu mirovinu. Ključne pojmove pronađite
u nastavku.
Ključne pojmove pronađite u nastavku.
Obvezni mirovinski fond
Jedna od najvažnijih mirovinskih odluka svakako je ona o odabiru obveznog mirovinskog fonda (OMF) i kategorije fonda. Kad ste se prvi put zapošljavali, mogli ste samostalno odabrati fond i kategoriju. Velika većina novih osiguranika to ne čini, pa ih Središnji registar osiguranika (REGOS) po službenoj dužnosti raspoređuje u OMF kojim upravlja jedno od četiri obvezna mirovinska društva. Do listopada 2019. REGOS je sve nove članove raspoređivao u kategoriju B, no nakon izmjene zakona svi novi osiguranici danas se raspoređuju u kategoriju A.
Možda ste i vi propustili odabrati fond, pa ne znate kojem OMF-u i kategoriji pripadate. Ako je to slučaj, sad je pravi trenutak da to i doznate. Provjeriti svoj fond i kategoriju fonda možete u sustavu e-Građani, u poslovnici FINA-e ili na šalteru Mirovinskih informativnih centara u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku uz predočenje važećeg osobnog dokumenta. Isto tako, ako ustanovite da biste rado promijenili svoj fond ili kategoriju, i to je moguće. OMF možete promijeniti svakih 15 dana, a kategoriju OMF-a možete promijeniti jedanput godišnje u mjesecu svojeg rođenja, i to u sustavu e-Građani, u bilo kojoj poslovnici FINA-e ili na šalteru Mirovinskih informativnih centara uz predočenje važećeg osobnog dokumenta.
Kategorije A, B, C
OMF kategorije A nosi veći rizik, ali i zaradu. Fond kategorije A može imati i do 65% neto vrijednosti u dionicama. Najmanje 30% imovine mora biti u obliku obveznica koje izdaju HNB, druge države EU, OECD ili javna međunarodna tijela, a najviše 50% neto imovine fonda može biti u korporativnim obveznicama i komercijalnim zapisima izdavatelja iz RH, drugih država članica EU ili država članica OECD-a. Najmanje 40% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
OMF kategorije B donosi umjerenu razinu rizika, uz umjereni prinos. U
ovoj kategoriji barem 50% fonda mora biti uloženo u obveznice izdavatelja iz RH, drugih
država članica EU ili država članica OECD-a. Ulaganja u dionice ograničena su na 40%, a
najmanje 60% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se
namiruje u eurima.
OMF kategorije C nudi najmanji rizik što se reflektira u nižim
očekivanim prinosima. U ovom fondu nije dopušteno ulaganje u dionice, a minimalno 70%
imovine fonda u obliku je obveznica izdavatelja iz RH, drugih država članica EU ili
država članica OECD-a. Najviše 10% neto imovine fonda moguće je uložiti u korporativne
obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz RH, drugih država članica EU ili država
članica OECD-a. Najmanje 90% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se
trguje ili koja se namiruje u eurima.
Državna poticajna sredstva i olakšice
Ulaganjem u treći stup mirovinskog osiguranja ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva, koja država pruža kako bi potaknula dobrovoljnu mirovinsku štednju. Trenutno DPS iznosi 15% na uplate u jednoj godini, ograničeno na 663,62 eura godišnje. To znači da će, unatoč višim uplatama, država obračunati potporu na iznos od 663,62 eura, pa će se vaša samostalna uplata na računu dodatno povećati za najviše 99,54 eura godišnje. Štedjeti možete u jednom DMF-u ili u više njih, a ako ste član više fondova, do 1. veljače svake godine morate odabrati u kojem ćete fondu ostvariti potporu te obavijestiti relevantno mirovinsko društvo. Zanimljivo je znati da članom trećeg stupa možete ostati i nakon umirovljenja. Kako ne postoje nikakva ograničenja, čak i u mirovini možete štedjeti u dobrovoljnome mirovinskom fondu.
U treći stup možete ulagati samostalno ili to može činiti vaš poslodavac u vaše ime i za vaš račun. Poslodavac nije obvezan uplaćivati za vas dobrovoljnu mirovinsku štednju, no ako to čini za vas kao za svog zaposlenika, on zapravo radi u svojem interesu jer će mu se uplata tretirati kao porezno priznati trošak. Porezna olakšica priznaje mu se za uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po jednom zaposleniku.
Mirovinski staž
Ukupno razdoblje tijekom kojeg sudjelujete u radnom odnosu i nekom od oblika mirovinskog osiguranja (obvezno ili produljeno osiguranje), čime, nakon postizanja određenih zakonski propisanih uvjeta, stječete pravo na mirovinu ili druge oblike socijalne sigurnosti, naziva se mirovinski staž. U mirovinski staž ulaze i razdoblja provedena izvan osiguranja koja se pod određenim uvjetima priznaju u posebni mirovinski staž. Mirovinski staž uobičajeno obuhvaća razdoblje aktivnog rada i uplaćivanja doprinosa u mirovinski fond ili sustav, a njegova duljina utječe na visinu i uvjete dobivanja mirovine.
Prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u lipnju 2023. u Hrvatskoj je bilo 1,680.814 osiguranika. Od toga 890.635 muškaraca i 790.179 žena. Prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO iznosio je 31 godinu, a prosječan mirovinski staž korisnika ukupne starosne mirovine ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2023. godini iznosio je 34 godine.
Vrsta mirovine
Zakon razlikuje pet vrsta obveznih mirovina koje budući umirovljenik može primati ovisno o ispunjenim uvjetima, a to su: starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina, privremena invalidska mirovina i obiteljska mirovina.
Pravo na starosnu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina života i 15 godina
mirovinskog staža. Od 2020. do 2029. godine utvrđeno je prijelazno razdoblje u kojem
žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, što znači da 2023.
godine žena ostvaruje pravo na mirovinu sa 63 godine života, a 2029. godine pravo će
ostvariti sa 64 godine i 9 mjeseci života. Dugogodišnji osiguranik stječe pravo s
navršenih 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju. Pravo na
prijevremenu starosnu mirovinu stječe se s navršenih 60 godina života i
35 godina mirovinskog staža. Od 2020. do 2029. godine traje prijelazno razdoblje u kojem
žene ostvaruju pravo na prijevremenu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, pa tako u
2023. godini ostvaruju pravo na mirovinu s 58 godina života te 33 godine staža.
Kad
je riječ o sredstvima ušteđenima u drugome mirovinskom stupu, njihova
isplata, u slučaju da se korisnik odluči za kombiniranu mirovinu iz 1. i 2. stupa,
moguća je jedino i isključivo putem mirovinskog osiguravajućeg društva.
Osiguranik može izabrati pojedinačnu mirovinu, pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim
razdobljem, zajedničku mirovinu ili zajedničku mirovinu sa zajamčenim razdobljem. Ako
osiguranik izabere model isplate mirovine sa zajamčenim razdobljem, a premine prije
isteka razdoblja, njegovi nasljednici imaju pravno na isplatu do kraja zajamčenog
razdoblja. Nakon isteka tog razdoblja završava obaveza isplate prema nasljednicima. U
slučaju da korisnik mirovine nadživi zajamčeno razdoblje od 20 godina, primat će i
nadalje mirovinu budući da mirovinsko društvo ima obvezu isplate mirovine i nakon
proteka zajamčenog razdoblja.
