LEKCIJA 2

NA TRŽIŠTA RADA

Ulaganje u svoju financijsku dobrobit tijekom radnog vijeka omogućit će vam da se prepustite snovima o budućnosti, bez brige o financijama. Uzmite stvar u svoje ruke i stvorite vlastiti filmski scenarij koji će vam osigurati nezaboravne trenutke i uživanje u zlatnim godinama. Upamtite da je ključ uspješne budućnosti pažljivo planiranje, koje počinje već danas. Ključne pojmove pronađite u nastavku.

Ključne pojmove pronađite u nastavku.

Mirovinsko društvo

Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću (tvrtka) koje je zaduženo za upravljanje mirovinskim fondom. Njegova je osnovna zadaća povećati vrijednost imovine mirovinskog fonda kojim upravlja. Uplatom doprinosa u drugi mirovinski stup vaš se novac pohranjuje na vaš osobni račun otvoren u odabranome mirovinskom fondu. Mirovinska društva koriste taj novac za ulaganja na tržištu kapitala (npr. kupuju obveznica, dionica itd.) s ciljem dodatne zarade za budućnost, odnosno kako bi povećali vrijednost imovine mirovinskog fonda.

S druge strane, deflacija, odnosno pad cijena također može predstavljati problem. Ukoliko pad cijena potraje, postoji opasnost da građani i ostali subjekti počnu manje trošiti nadajući se kako će cijene još više padati. To rezultira smanjenjem prihoda poduzeća koja, smanjujući svoje troškove, smanjuju plaće i/ili otpuštaju radnike.

Osobni račun

Svaki zaposlenik ima osobni račun u jednom od četiri obvezna mirovinska fonda. Osobni račun, na kojem se knjiže uplaćeni doprinosi tijekom cjelokupnog razdoblja članstva, otvara se danom stjecanja svojstva osiguranika (zaposlenjem). Novac na vašem osobnom računu predstavlja štednju koja će se koristiti za isplatu vaše buduće mirovine iz drugog stupa, a sastoji se od 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće koji vaš poslodavac uplaćuje svakog mjeseca. Uplaćena sredstva uvećavaju se za prinos (zaradu) koju ostvari mirovinski fond. Kako se štednja ulaže na tržištu kapitala, prinos može biti pozitivan ili negativan, što ovisi o cijenama dionica, obveznica i drugim investicijama.

Stanje na svojem osobnom računu u obveznome mirovinskom fondu možete jednostavno provjeriti kad god to želite pozivom na besplatni telefon fonda, SMS-om ili putem interneta i sustava e-Građani. Štednja na vašem osobnom računu zakonom je osigurana od bilo kakve ovrhe, stečaja ili likvidacije fonda ili banke koja je odgovorna za fond. U slučaju da član fonda ne dočeka mirovinu, i ako nijedan član obitelji ne zadovoljava uvjete za obiteljsku mirovinu, sredstva na računu preminulog člana postaju njegovo nasljedstvo.

Prinos mirovinskog fonda

Pokazatelj uspješnosti štednje u obveznom ili dobrovoljnome mirovinskom fondu prikazuje se kao prinos fonda. To je postotak promjene vrijednosti vaše štednje tijekom određenog vremena, kao što je mjesec ili godina. Prinos može biti dobitak ili gubitak, ovisno o kretanju cijena obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je dio portfelja fonda. Također, ovisi o uspješnosti poslovanja mirovinskog društva koje upravlja vašim fondom. Mjerilo uspješnosti koje se koristi za sve OMF-ove zajedno naziva se Mirex. Mirex označava relativnu mjeru uspješnosti poslovanja pojedinačnog OMF-a, u odnosu na poslovanje ostalih fondova.

Ako vaš fond postigne znatno niži prinos od ostalih fondova iste kategorije, mirovinsko društvo dužno je nadoknaditi razliku iz jamstvenog pologa do visine zajamčenog prinosa u kalendarskoj godini. Ako referentni prinos svih fondova iste kategorije bude niži od zajamčenog prinosa kroz tri prethodne godine, mirovinsko društvo dužno je to nadoknaditi iz jamstvenog pologa, a ako to nije dovoljno, koristi se temeljni kapital društva do 50 posto. Riječ je o tzv. minimalnom zajamčenom prinosu, koji Zakon o obveznim mirovinskim fondovima osigurava za članove fonda, štiteći ih pritom od potencijalnih gubitaka u teškim godinama. Iako ova zakonska odredba dosad nije bila nužna zbog povoljnih rezultata mirovinskih fondova, ona može biti iznimno važna u slučaju nastupa težih godina s lošim prinosima.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Ako se odlučite za dobrovoljnu mirovinsku štednju, imate slobodu štedjeti prema vlastitim željama u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih za godine, posao ili primanja. Sami odabirete koliko ćete uplaćivati, u ovisnosti o vlastitim financijskim mogućnostima. Također, imate slobodu izbora i kad je riječ o frekvenciji uplata - možete uplaćivati svaki mjesec, svaka tri mjeseca, jedanput godišnje ili onako kako vam najviše odgovara. Poslodavac nije obvezan uplaćivati za vas dobrovoljnu mirovinsku štednju, no ako to čini za vas kao za svog zaposlenika, on zapravo radi u svom interesu jer će mu se uplata tretirati kao porezno priznati trošak.

Ako vam poslodavac uplaćuje štednju u otvorenom ili zatovrenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, to mu se evidentira kao porezno priznat trošak. Porezna olakšica priznaje mu se za uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po jednom zaposleniku. Ako odlučite prekinuti s uplatama, nema razloga za zabrinutost – članstvo se ne prekida i vašu će imovinu i dalje pažljivo ulagati mirovinsko društvo (nastavlja se kapitalizirati), s ciljem uvećanja ukupne mirovinske štednje pohranjene na vašem računu. Mirovinska štednja u dobrovoljnome mirovinskom fondu vaša je imovina koja ne pripada mirovinskom društvu, pa ne može biti dio stečajne ili likvidacijske mase ili predmet ovrhe. Također, dobrovoljna mirovinska štednja je nasljedna. 

Porezna olakšica za zaposlenike

Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu fleksibilan je model nagrađivanja zaposlenika od kojeg koristi imaju i zaposleni i poslodavci. Poslodavci po jednom zaposleniku mogu neoporezivo uplatiti dobrovoljnu mirovinsku štednju do 66,36 eura mjesečno ili do 796,34 eura godišnje. Cijeli iznos koji uplate porezno je priznati rashod koji će im umanjiti osnovicu poreza na dobit. Poslodavci pritom mogu fleksibilno odrediti iznose koje svojim zaposlenicima žele uplatiti u treći stup, kao i dinamiku uplata, koje mogu biti u rasponu od mjesečnih do godišnjih.

Prednost uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju, osim korištenja porezne olakšice je i mogućnost povećanja plaće zaposleniku bez promjene ugovora o radu ili kao način isplate bonusa, stimulacije, nagrade svim zaposlenicima ili samo odabranim. Poreznu olakšicu mogu koristiti obrtnici, samozaposleni i vlasnici obiteljske male ili velike tvrtke.

PROVJERITE SVOJE ZNANJE

1/4

Koja je osnovna zadaća mirovinskog društva?

a

prikupljanje što većeg broja članova

b

uvećanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda

b

smanjenje ulaznih naknada članova

2/4

ŠTednja na vašem osobnom računu zakonom je osigurana do bilo kakve ovrhe, stečaja ili likvidacije fonda ili banke.

a

točno

b

netočno

3/4

Uspješnost štednje u obveznom ili dobrovoljnome mirovinskom fondu prikazuje se kao:

a

prinos mirovinskog fonda

b

broj udjela u fondu

c

veličina fonda

4/4

Ako vam poslodavac uplaćuje štednju u otvorenom ili zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, to mu se evidentira kao porezno prizznati trošak.

a

točno

b

netočno

POWERED BY:

Sadržaj je dio „Financijske pismenosti“ Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). U kampanji su korištene informacije iz istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2023. Hanfa/HNB; "Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu", 2021./2022., Ekonomski fakultet/UMFO te sa stranice www.mirovinskifondovi.hr