LEKCIJA 1

KORAK DO TRŽIŠTA RADA

Možda vam trenutno planiranje mirovine ne zvuči kao nešto hitno, ali upravo je sad pravo vrijeme da postavite temelje za sigurnu budućnost. Upoznajte mogućnosti koje se nude na tržištu i razmislite o kreiranju plana štednje za mirovinu. Uz malo planiranja i ustrajnosti možete stvoriti stabilnu financijsku podlogu koja će vam omogućiti uživanje u godinama koje dolaze.
Ključne pojmove pronađite u nastavku.

mirovina

Financijsku potporu koja se isplaćuje osobama koje prestanu raditi i umirove se moguće je ostvariti temeljem obveznog ili dobrovoljnog osiguranja. Mirovina temeljem obveznog osiguranja ostvaruje se sudjelovanjem u prvom i drugom stupu mirovinskog osiguranja, nakon što osiguranik ostvari zakonski propisane uvjete za odlazak u mirovinu (npr. dob, staž). Zakon razlikuje pet vrsta obveznih mirovina koje budući umirovljenik može primati ovisno o ispunjenim uvjetima, a to su: starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina, privremena invalidska mirovina, obiteljska mirovina.

Unutar kategorije mirovina iz obveznog osiguranja također postoje mirovine prema posebnim propisima koje se primjenjuju na pojedine skupine zaposlenika prema posebnim zakonima (npr. policijski službenici, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda, predsjednik Republike Hrvatske...).

Dobrovoljna mirovina je mirovina na koju imaju pravo samo oni koji su štedjeli u trećem stupu mirovinskog osiguranja. Ona ovisi o društvu za osiguranje u koje ste uplaćivali novac i postoji više vrsta dobrovoljnih mirovina koje određeno dobrovoljno mirovinsko društvo isplaćuje, npr. doživotna mirovina, privremena mirovina, promjenjiva mirovina i slično.

Mirovinski sustav

Mirovinski sustav Republike Hrvatske sastoji se od tri mirovinska stupa. Prvi stup je obvezan i temelji se na generacijskoj solidarnosti. Čim se zaposlite, postajete osiguranik u prvom stupu i dužni ste svakog mjeseca uplaćivati 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. Doprinose ne uplaćujete sami jer je to prema zakonu dužan činiti poslodavac u ime svog zaposlenika. Za funkcioniranje prvog stupa nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Drugi stup također je obvezan i njegovim dijelom postajete odmah pri zaposlenju, a temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Kao i kod prvog stupa, doprinose uplaćuje poslodavac u ime svog zaposlenika. Poslodavac je dužan uplatiti 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće na osobni račun u obvezni mirovinski fond koji ste sami odabrali kad ste se prvi put zaposlili ili u koji vas je Središnji registar osiguranika (REGOS) razvrstao po službenoj dužnosti. Važno je upamtiti da se novaca na vašem osobnom računu prikuplja i oplođuje dok ne odete u mirovinu. Za funkcioniranje drugog stupa nadležan je REGOS.

Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju u okviru koje sami birate koliko, kad i u kojem dobrovoljnome mirovinskom fondu želite štedjeti. Riječ je o dodatnoj privatnoj štednji za mirovinu, koja se, jednako kao drugi stup, temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Nadzor nad poslovanjem REGOS-a, obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskog osiguravajućeg društva provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Generacijska solidarnost

Prvi stup mirovinskog osiguranja naziva se stupom generacijske solidarnosti jer osobe koje rade izdvajaju doprinose za mirovinsko osiguranje, a iz tih se doprinosa isplaćuje mirovina sadašnjim korisnicima prava na mirovinu. Osim doprinosima osiguranika, prvi stup se financira iz državnog proračuna. Osnovna načela obveznog mirovinskog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti (1. stup) su uzajamnost – ovisnost visine mirovine o dužini staža i visini plaća, te solidarnost - socijalna preraspodjela u korist određenih skupina.

Sustav generacijske solidarnosti je sustav definiranih davanja. Zakon o doprinosima propisuje obvezu plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, među koje spada i doprinos za mirovinsko osiguranje. Doprinose prikuplja Porezna uprava, a stopa doprinosa za osiguranike koji su osigurani samo u 1. stupu iznosi 20%, a za osiguranike koji su osigurani u oba obvezna stupa (1. i 2. stup) stopa doprinosa za 1. stup iznosi 15%. a za drugi 5% (ne temelji se na generacijskoj solidarnosti nego na individualnoj kapitaliziranoj štednji). Za provedbu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Kapitalizirana štednja

Kapitalizacija uplata za mirovinu znači da sredstva koja su uplaćena u obvezni 2. ili dobrovoljni 3. stup društvo koje upravlja mirovinskim fondom ulaže u vrijednosne papire (npr. dionice i obveznice) i tako ostvaruje prinose (zaradu) u korist vlasnika (kapitala), temeljem kojeg će se poslije isplaćivati njegova mirovina.

Stupanjem u radni odnos postajete obvezni individualno štedjeti za svoju mirovinu tako da uplaćujete 5% svoje bruto plaće na tzv. osobni račun osiguranika otvoren kod odabranog obveznog mirovinskog fonda (OMF). Ako sami ne odaberete svoj OMF i kategoriju fonda OMF-a u roku mjesec dana od zaposlenja, REGOS će to učiniti umjesto vas. Od iznimne je važnosti samostalno odabrati svoj obvezni mirovinski fond jer tako možete izravno utjecati na visinu svoje buduće mirovine. Naime, svaki OMF ostvaruje različite rezultate poslovanja, pa i različite prinose, a svaka kategorija OMF-a uključuje različitu razinu rizika.

Iako nije obvezno, ulaganje u treći stup itekako je poželjno ako želite osigurati dobar životni standard u trećoj životnoj dobi. Osim prinosa koji možete ostvariti na ovaj oblik ulaganja, država stimulira dobrovoljnu mirovinsku štednju kroz dodjelu tzv. državnih poticajnih sredstava (DPS). Također, ako u određenom periodu života niste u mogućnosti uplaćivati u treći stup, vaše se članstvo time ne prekida. Sredstva na vašem računu nastavljaju se kapitalizirati s ciljem uvećanja ukupne mirovinske štednje.

Mirovinski fond

Predstavlja financijsku instituciju koja prikuplja novac od osiguranika s ciljem da im omogući financijsku potporu kad odu u mirovinu. Mirovinske fondove možemo podijeliti na obvezne (OMF) i dobrovoljne (DMF). Sve zaposlene osobe obvezne su uplaćivati doprinose u OMF-ove, a kod DMF-ova sami odlučujete hoćete li postati član i uplaćivati novac. U Hrvatskoj postoje četiri mirovinska društva koja upravljaju mirovinskim fondovima: AZ obvezni mirovinski fond, ERSTE PLAVI obvezni mirovinski fond, PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond i RAIFFEISEN obvezni mirovinski fond. Svaki zaposlenik mora biti dio jednog odabranog OMF-a.

Želite li postati član DMF-a dobro je znati da prijavu možete ostvariti putem interneta. Članstvo u fondu stječete prvom uplatom i registracijom u registru članova fonda. DMF-ove je moguće podijeliti u dvije kategorije: otvorene i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove.

U otvorenom fondu mogu štedjeti svi građani. U Hrvatskoj djeluje osam otvorenih DMF-ova: Raiffeisen DMF, AZ Profit, AZ Benefit, Croatia osiguranje, Erste Plavi Expert, Erste Plavi Protect, Croatia osiguranje 1000A i Croatia osiguranje 1000C. S druge strane, članstvo u zatvorenim fondovima omogućeno je samo zaposlenicima određenog poslodavca (tzv. pokrovitelja fonda) koji je osnovao fond isključivo za svoje zaposlenike.

PROVJERITE SVOJE ZNANJE

1/4

Doprinose za 1. i 2. stup prema zakonu je dužan uplaćivati poslodavac u ime svog zaposlenika.

a

točno

b

netočno

2/4

Drugi naziv za prvi stup mirovinskog osiguranja je:

a

fond uzajamne kolegijalnosti

b

stup generacijske solidarnosti

c

državni trezor

3/4

Država stimulira dobrovoljnu mirovinsku štendju kroz:

a

više kamate

b

poklon dobrodošlice

c

državna poticajna sredstva

4/4

U kojem biste roku od dana stjecanja svojstva osiguranika trebali odabrati obvezni mirovinski fond i kategoriju ako ne želite da to REGOS učini umjesto vas?

a

30 dana

b

3 mjeseca

c

godinu dana

POWERED BY:

Sadržaj je dio „Financijske pismenosti“ Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). U kampanji su korištene informacije iz istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2023. Hanfa/HNB; "Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu", 2021./2022., Ekonomski fakultet/UMFO te sa stranice www.mirovinskifondovi.hr